Ni Ukrajina ni Crna Gora: Evropska unija uskoro dobija novu članicu?

Island razmatra glasanje o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u EU već u augustu, prema riječima dvije osobe upoznate s pripremama za pristupanje zemlje, piše Politico.

Ovo dolazi u trenutku kada se čini da zamah proširenja EU raste, dok Brisel radi na planu koji bi Ukrajini mogao omogućiti djelomično članstvo u Uniji već iduće godine, a vodeća kandidatkinja za pristupanje, Crna Gora, prošlog je mjeseca zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje.

Vladajuća koalicija u Reykjavíku obećala je održati referendum o ponovnom pokretanju pristupnih pregovora s EU do 2027., nakon što je prethodna vlada zamrznula pregovore 2013. godine. No, rok se ubrzava u vrijeme geopolitičkih previranja, te nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu i prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa o aneksiji Grenlanda.

Očekuje se da će islandski parlament u idućih nekoliko sedmica objaviti datum glasanja, prema riječima dva izvora. Odluka dolazi nakon niza posjeta zvaničnika EU Islandu i islandskih političara Briselu. Ako Islanđani glasaju "za", mogli bi se pridružiti EU prije bilo koje druge zemlje kandidatkinje, rekao je jedan od izvora.

"Razgovor o proširenju se mijenja“, izjavila je povjerenica EU za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala s islandskom ministricom vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir, za Politico.

"Sve se više radi o sigurnosti, pripadnosti i očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu suprotstavljenih sfera utjecaja. To se tiče svih Evropljana."

Ursula von der Leyen vodi razgovore Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen prošlog se mjeseca u Briselu sastala s islandskom premijerkom Kristrún Frostadóttir i rekla da njihovo partnerstvo "nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu“.

Von der Leyen, koja je posjetila Island prošlog jula, također se sastala s Frostadóttir tokom sastanka Nordijskog vijeća u Stockholmu prošle jeseni, te pohvalila njenu zemlju zbog jačanja saradnje s EU. Von der Leyen bi u martu ponovo trebala posjetiti arktičku regiju.

Razgovori o produbljivanju veza s Islandom i mogućem nastavku pristupnih pregovora započeli su još prije nego što se Trump prošle godine vratio na dužnost, a jedan zvaničnik EU rekao je da je Brisel već tada počeo posvećivati više pažnje toj strateški važnoj zemlji.

No, eskalacija prijetnji iz SAD-a, među kojima i šala Billyja Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora u Islandu, da će zemlja postati 52. savezna država SAD-a i da će on biti njen guverner, povećala je osjećaj hitnosti.

"Mislim da je činjenica da je Island spomenut četiri puta u Trumpovom govoru [na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca, dok je američki predsjednik govorio o Grenlandu] zasigurno usmjerila pažnju“, rekao je drugi zvaničnik EU upoznat sa situacijom, dodajući da to "mora biti uznemirujuće za malu zemlju“.

Island je podnio zahtjev za članstvo u EU 2009. godine, na vrhuncu finansijske krize u kojoj su propale sve tri njegove najveće komercijalne banke. No, vlada je zamrznula pregovore u decembru 2013., dok se islandska ekonomija brzo oporavljala, a istovremeno su ekonomisti upozoravali na mogući kolaps eurozone. U martu 2015. Reykjavik je zatražio da ga se više ne smatra zemljom kandidatkinjom za EU.

No, geopolitička situacija značajno se promijenila tokom protekle decenije.

Island zauzima strateški važan položaj u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga, nema vojsku i oslanja se na članstvo u NATO-u te bilateralni odbrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine radi svoje sigurnosti.

Čini se da ta stvarnost, zajedno s ekonomskim prednostima članstva u EU, ublažava stavove javnosti o mogućem pristupanju Uniji, a ankete pokazuju rast podrške.

Put prema članstvu u EU nije jednostavan Najveća potencijalna prepreka odnosi se na ribolovna prava, ključnu industriju na Islandu i veliko pitanje tokom pregovora prošli put.

"Na kraju se sve svodi na ribu, to je uvijek bio problem“, rekao je prvi zvaničnik EU.

No, postoji jedna ključna razlika između tadašnjih i sadašnjih pregovora: Brexit.

Ujedinjeno Kraljevstvo i Island dugo su imali napet odnos oko ribolova, učestvujući u nizu nasilnih sukoba nazvanih "Bakalarni ratovi“ između 1950-ih i 1970-ih. Tokom islandskih pristupnih pregovora postojale su ozbiljne napetosti između dvije zemlje, pri čemu je Ujedinjeno Kraljevstvo osporavalo količinu skuše koju su lovili islandski ribarski brodovi. Spor, nazvan „Rat oko skuše“, doveo je do prijetnji EU trgovinskim sankcijama Islandu.

No, sada kada je Velika Britanija izvan EU, ribolovna prava mogla bi biti manja prepreka.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad